Plombiranje zuba

Plombiranje zuba

Kompozitni ispuni – Bele plombe

Ubedljivo najčešći problem i razlog posete stomatološkoj ordinaciji je pojava zubnog karijesa, koji predstavlja progresivno propadanje tvrdih zubnih tkiva ostavljajući za sobom šupljinu koja na kraju usled nepravovremenog lečenja vodi do gubitna zuba.

Kod karijesnih lezija gde nije ugrožen vitalitet zuba ili pulpa (u narodu poznata kao ”živac”),

vrši se konzervativni zahvat koji podrazumeva uklanjanje mekih i inficiranih delova zuba (karijesa) i postavljanje adekvatnog ispuna, odnosno plombe.

Pre nego što pojasnimo na koji način se leče zubi sa karijesnim lezijama, trebalo bi se detaljnije osvrnuti na to šta je zapravo karijes zuba i kako nastaje.

Karijes zuba

Šta je karijes zuba?

Zub je građen od dve vrste mineralizovanog tkiva, gleđi (koja je ”tvrđa”) i dentina (koji je ”mekši”). Gleđ prekriva dentin, a u centralnoj šupljini dentina se nalazi prostor u kom je smešten meki deo zuba, tzv pulpa, koju čine vezivno tkivo (ćelije, krni sudovi i nervna vlakna). Karijes je hronično oboljenje tvrdih zubnih tkiva koje postepeno napreduje i dovodi do razaranja zuba. Ovo oboljenje u 75% slučajeva počinje na bočnim i griznim površinama zuba i to razgradnjom gleđi, nakon čega progresivno i brže prodire u dubinu i širinu zahvatajući ostale strukture zubnog tkiva.

Faktori koji dovode do karijesa su mnogobrojni i mogu biti opšti i lokalni (individualni). Ishrana, pol, starost, nasledni faktori, životno doba i sistemska oboljenja  spadaju u opšte faktore. S druge strane, loša oralna higijena, raspored i oblik zuba, kiselost pljuvačke, mikroorganizmi i jatrogeni faktori ubrajaju se u lokalne faktore stvaranje karijesa.

Najveći značaj u nastanku karijesa imaju bakterije u zubnom plaku koji stvaraju pljuvačka, zaostali komadići hrane i ostale prirodne supstance. Dentalni plak najčešće nastaje u jamicama i fisurama  griznih površina bočnih zuba. Takođe se stvara između zuba, oko zubne plombe, kao i u regijama blizu desni.

Početni korak u nastajanju karijesa jeste demineralizacija gleđi koja nastaje usled hemijskih i fizičkih promena u strukturi gleđi.  Na površini gleđi se pojavljuje beličasta neprozirna mrlja. Nakon toga počinje prodor bakterija kroz demineralizovanu (razmekšanu) gleđ.

U početnoj fazi karijesa ne moraju se ispoljiti simptomi ili se može osetiti blaga osetljivost zuba koja predstavlja reakciju na hladno, vruće ili slatko. Ukoliko dođe do napretka karijesa, javlja se neugodan i bolan osećaj koji vremenom postaje učestaliji i dugotrajniji. U kasnijim stadijumima, moguće je osetiti dugotrajnije i intenzivnije bolove, naročito tokom noći. Bol ponekad može biti takav da je teško utvrditi koji zub ga izaziva.

Bele plombe

Kako se postavljaju kompozitni ispuni - bele plombe?

Samo postavljanje kompozitnih ispuna je bezbolno i ne traje dugo, a odvija se u nekoliko faza. Na zub se stavlja kiselina za nagrizanje i čišćenje površine zuba. Potom se nanosi bond, lepak, koji omogućava mehaničko vezivanje zuba sa plombom. Na kraju, postavlja se plomba i to u više slojeva. Stomatolog nanosi sloj po sloj kompozitnog materijala i nakon svakog nanošenja ga prosvetljava lampom.

U ordinaciji “Dr. Jovan Cabunac” koristimo isključivo visokokvalitetne kompozitne materijale poslednje generacije. Oni u potpunosti zadovoljavaju najviše estetske standarde, tako da zub nakon tretmana izgleda prirodno i u skladu sa ostalim, zdravim delovima zuba.

Završnica plombiranja zuba je poliranje, kada se posebno vodi računa o tome da se ona sjedini sa zubom, estetski i funkcionalno. Bitno je uspostaviti odgovarajuću funkciju koja je bila narušena zubnim defektom.

Pravilnim modelovanjem plombe, odnosno formiranjem kvržica, fisura ili jamica, omogućava se nesmetano žvakanje i pravilan odnos zuba dveju vilica. Ovaj odnos je jako bitan i na njega treba staviti akcenat kod postavljanja plombe.

Ukoliko se ne uspostavi pravilan odnos, kao posledica će se javiti nemogućnost pravilnog mlevenja hrane prilikom ishrane, zatim trauma zuba, bol u viličnim zglobovima, kao i smetnje u govoru. Ako ove nepravilnosti postanu hronične, mogu dovesti do ozbiljnijih problema kao što su nekroza zubne pulpe, parodontopatija, jake glavobolje i nepravilno varenje zbog lošeg mlevenja hrane.

Dakle, vrlo je važno da lečeni zub, nakon postavljanja plombe zadovolji sve funkcionalne i estetske zahteve, a da pri tom ne naruši harmoniju oralne sredine.

Zubne plombe

Zubne plombe – funkcija i vrste

U terapiji karijesa, defekti zuba se najčešće nadoknađuju kompozitnim i keramičkim ispunima – “bele plombe”, koje pored funkcionalnog zadovoljavaju i estetski izgled.

KOMPOZITNE ILI BELE PLOMBE

U prošlosti su amalgamske  (crne) plombe imale prednost zbog svoje čvrstoće, izdržljivosti na pritisak žvakanja i dugotrajnost. Razvojem stomatoloških materijala poslednjih decenija,  razvijeni su materijali koji su po svim navedenim karakteristikama sustigli i prestigli amalgamske materijale. Sasvim je izvesno da su kompozitne odnosno bele plombe prvi izbor kada je popravka zuba u pitanju. Kompozitni ispuni pružaju dobru izdržljivost i otpornost na lomljenje i mogu da izdrže sile žvakanja. Koriste se za popravku prednjih i bočnih zuba.

Sa estetske tačke gledišta, beli ispuni su savršen izbor, jer se kompozitnim ispunom nadoknađuje izgubljeni deo zuba tako da je popravka neprimetna. Kompozitne plombe su u boji zuba, a široki raspon nijansi omogućava stomatologu da izabere odgovarajuću, u skladu sa nijansom zuba.

KERAMIČKE PLOMBE

Postoji više vrsta keramičkih (plombi) ispuna, i to su keramički inleji i keramički onleji.
Inleji i onleji su zubne nadoknade koje se izrađuju u slučajevima kada je karijes previše razorio krunu zuba i kada se, nakon uklanjanja karijesnih masa, dobijeni kavitet ne može na zadovoljavajući nadoknaditi klasičnom plombom.

U zavisnosti od veličine kaviteta koji je nastao posle uklanjanja karijesa, razlikuju se dva oblika ovih nadoknada: inleji – veliki ispuni koji ne obuhvataju kvržice zuba i onleji – veliki ispuni koji obuhvataju kvržice zuba.

Inleji i onleji se danas izrađuju od keramike, dok su se nekada izrađivali od zlata. Zahvaljujući keramici, koja je u pogledu fizičkih i estetskih karakteristika superiornija od kompozita, postiže se bolji estetski efekat, keramički ispuni su otporniji, a samim tim predstavljaju i dugotrajnije rešenje. Glavna razlika između njih i klasične plombe jeste, pored materijala od koga se izrađuju, i to što se ove nadoknade izrađuju, indirektno, van usta pacijenta.

Prva faza podrazumeva uklanjanje karijesom izmenjenog tkiva, nakon čega se zub priprema za inlej/onlej.

Druga faza zahteva da se pomoću savremenih intraoralnih skenera napravi virtuelni model obe vilice. Na osnovu skenova, odnosno digitalnih modela, a pomoću specijalnog programa pristupamo dizajniranju inleja/onleja. Pritom, vodimo računa da se ispun idealno uklopi u pripremljeni kavitet, prema susednim zubima i zubima suprotne vilice, kako se ne bi narušila funkcija. Naravno, posebnu pažnju posvećujemo boji nadoknade, kako bi estetski bila što približnija prirodnim zubima.

Treća faza podrazumeva kompjuterski vođenu izradu prethodno dizajnirane nadoknade, koja se pomoću specijalnih glodalica iseca iz homogenih keramičkih blokova.
U četvrtoj fazi je neophodno, u ustima pacijenta, proveriti da li inlej/onlej zadovoljava sve propisane zahteve. Ukoliko je sve u redu vršimo cementiranje keramičkog ispuna u pripremljeni kavitet. Završna obrada podrazumeva uklanjanje viška cementa i finalno poliranje nadoknade.

GLAS – JONOMER PLOMBE

Odrasli pacijenti će se retko sresti sa glas – jonomer plombama. Stomatolozi ih najčešće koriste u terapiji karijesa mlečnih zuba, jer otpuštaju fluoride i na taj način aktivno štite zub od karijesa. One su bele boje, tvrde su i manje otporne na mehaničke uticaje, te zbog toga nemaju dug vek trajanja.

 

Cena

Cena plombiranja zuba?

Cena plombiranja zuba zavisi od veličine karijesa. Postoje jednopovršinski, dvopovršinski i tropovršinski zubni kompozitni ispuni (bele plombe). Takođe, cena plombiranja zuba zavisi od toga da li se karijes pojavio na jednom mestu ili je zahvatio zub sa više strana.

Preporučujemo da zakažete pregled u našoj ordinaciji, kako bismo ustanovili i uspešno rešili eventualne probleme dok su u početnih fazi.

Česta pitanja

Česta pitanja i odgovori

Karijes podrazumeva progresivno propadanje zuba koje može da zahvati sva tvrda zubna tkiva i tako napreduje do zubne pulpe.

Kada karijes prodre kroz gleđ i dentin, bakterije mogu inficirati i pulpu, tada je neophodno lečnje kanala korena zuba. U narodu je ovaj postupak nepopularno nazvan ”vađenje živca” iako u suštini to zapravo ne znači.

Najjednostavnije je reći da je pokvaren zub, zub zahvaćen karijesom, progresivnim oboljenjem koje postepeno razara zubna tkiva. Karijes i njegovo napredovanje se može i mora zaustaviti i lečiti, a način za to je kompletno uklanjanje karijesa.

U ranoj fazi, propadanje zuba može se zaustaviti korišćenjem fluorida i drugih metoda prevencije, koje remineralizuju – obnavljaju zubnu gleđ. Ako karijes napreduje, ukoliko dođe do razgradnje zubne gleđi, neophodno je ukloniti ga mehanički.

Nakon otvaranja zuba i uklanjanja karijesa, neophodno je da stomatolog postavi kompozitni ispun u pripremljen kavitet (šupljinu) zuba.

U slučaju površinskog i srednjeg karijesa terapija se vrši u jednoj seansi tako što se na čvrst, zdrav, dentin postavlja kompozitni zubni ispun (plomba)

Plombiranje zuba je neophodno da bi se nadomestila oštećenja izazvana karijesom, kao i da bi se zub zaštitio od daljeg propadanja.

Na prvom mestu je estetika. Stomatolog može uskladiti nijansu kompozitnog ili keramičkog ispuna sa bojom zuba. Prednost je i način vezivanja bele plombe za zubnu strukturu. Bele plombe se mikro-mehanički vezuju za zub, te mu tako pružaju potporu i održavaju integritet zuba.

Ne treba zanemariti ni svestranost ovih materijala. Osim toga što se mogu koristiti u terapiji karijesa, mogu se koristiti i za rekonstrukciju istrošenih i polomljenih delova zuba.

Kada se zub priprema za postavljanje ispuna, uklanjaju se samo karijesom oštećena zubna tkiva.

Mane belih plombi je teško pronaći. Kada su se pojavile, osnovne mane su bile njihova dugotrajnost i dužina postavljanja. Sa napretkom tehnologija, kvaliteta kompozitnih i keramičkih materijala i stomatoloških tehnika, znatno se produžio njihov vek i pojednostavila procedura postavljanja.

Samo postavljanje kompozitnih ispuna je bezbolno i ne traje dugo, a odvija se u nekoliko faza. Na zub se stavlja kiselina za nagrizanje i čišćenje površine zuba. Potom se nanosi bond, lepak, koji omogućava mehaničko vezivanje zuba sa plombom. Na kraju, postavlja se plomba i to u više slojeva. Stomatolog nanosi sloj po sloj kompozitnog materijala i nakon svakog nanošenja ga prosvetljava lampom.  

U ordinaciji “Dr. Jovan Cabunac” koristimo isključivo visokokvalitetne kompozitne materijale poslednje generacije. Oni u potpunosti zadovoljavaju najviše estetske standarde, tako da zub nakon tretmana izgleda prirodno i u skladu sa ostalim, zdravim delovima zuba.

Završnica plombiranja zuba je poliranje, kada se posebno vodi računa o tome da se ona sjedini sa zubom, estetski i funkcionalno. Bitno je uspostaviti odgovarajuću funkciju koja je bila narušena zubnim defektom. Pravilnim modelovanjem plombe, odnosno formiranjem kvržica, fisura ili jamica, omogućava se nesmetano žvakanje i pravilan odnos zuba dveju vilica. Ovaj odnos je jako bitan i na njega treba staviti akcenat kod postavljanja plombe.

Ukoliko se ne uspostavi pravilan odnos, kao posledica će se javiti nemogućnost pravilnog mlevenja hrane prilikom ishrane, zatim trauma zuba, bol u viličnim zglobovima, kao i smetnje u govoru. Ako ove nepravilnosti postanu hronične, mogu dovesti do ozbiljnijih problema kao što su nekroza zubne pulpe, parodontopatija, jake glavobolje i nepravilno varenje zbog lošeg mlevenja hrane.

Dakle, vrlo je važno da lečeni zub, nakon postavljanja plombe zadovolji sve funkcionalne i estetske zahteve, a da pri tom ne naruši harmoniju oralne sredine.

Ovo je pitanje koje ima individualan odgovor koji zavisi od mnogo faktora. Procenjuje se da kompozitne plombe traju najmanje pet, a keramičke sedam godina, mada u praksi najčešće traju i mnogo duže. 

Pre svega, dugovečnost u velikoj meri zavisi od mesta na kom se nalazi ispun. Pritisak koji zubi, pa i plomba, trpe pri žvakanju veći je na bočnim zubima. To znači da su, uprkos jačini bele plombe, veće šanse da će se ona pre istrošiti ukoliko je postavljena na kutnjaku nego na sekutićima – prednjim zubima. Veličina ispuna takođe utiče na trajanje. Manja punjenja obično traju duže.

Izuzetno je važno da se kavitet pravilno očisti i osuši kako bi se sprečilo da vlaga i bakterije ne kontaminiraju područje obrade. Posledica prodiranja bakterija u kavitet jeste takozvani sekundarni karijes, koji se razvija ispod postavljene plombe. Zato se u ordinaciji “Dr. Jovan Cabunac” prilikom plombiranja zuba posebna pažnja posvećuje ovom segmentu.

Dobra higijena usne duplje je svakako najbolji način produženja trajanja zubnih plombi, kao i sprečavanja ponovnog stvaranja zubnog plaka koji uzrokuje karijes. Najbolji način za to je redovno pranje zuba, redovno korišćenje konca za zube i interdentalne četkice. Takođe, u održavanju dobre higijene usta i zuba pomažu i antibakterijski rastvori za ispiranje, čime se smanjuje broj bakterija i reguliše pH vrednost.

Zakazivanje pregleda

Zakažite pregled

Budite mudri i rešavajte probleme na vreme, a posvećenost kvalitetnom i adekvatnom lečenju zuba u ordinaciji „Dr. Jovan Cabunac“ je još jedan razlog više da nas posetite. Nemojte odugovlačiti i tražiti izgovore i razloge za odlaganje posete zubaru. Zakažite pregled u stomatološkoj ordinaciji „Dr. Jovan Cabunac” što pre. Naš tim stručnjaka i profesionalaca obaviće detaljan pregled, a zatim će vam dati sve važne informacije i objašnjenja u vezi stanja vaših zuba, procedura i zahvata koje je potrebno uraditi, bilo da su u pitanju intervencije u okviru konvencionalne ili estetske stomatologije.